Autorka je ekonomistkinja i članica Upravnog odbora direktora u JU Dom učenika u Baru ,, Dušan Marović"
Grad se ne gradi samo novim putevima, zgradama i budžetskim linijama, već načinom na koji suosjeća o ljudima koji u njemu žive. U tom smislu, uloga opštinskog nivoa vlasti mora biti mnogo više od administrativne – ona mora biti pokretač humanosti, gostoljubivosti, plemenitosti, povjerenja i zajedničke odgovornosti. Posebno u gradu poput Bara, gdje su razlike vidljive, a potrebe često tihe.
Važna uloga opštine ogledala bi se u stvaranju uslova za razvoj grada, unapređenje kvaliteta života i podršku životu u zajednici kroz savremeno shvaćen humanitarni rad. Takav rad ne smije biti pasivan niti povremen, već interaktivan i usmjeren na razvoj timskog duha, novih vještina i znanja, zdravih ideja, međusobnog povjerenja i prihvatanja različitosti. Jer humanost se, u svojoj suštini, ogleda u bezuslovnom davanju.
Informisanost kao ključ za smanjenje razlika
Kako bi se ciljevi uistinu ostvarili, potrebno je riješiti postojeće izostanke u lokalnoj zajednici: manjak fundamentalnih programa volonterizma, nedovoljna vidljivost osjetljivih grupa, slabija povezanost institucija i građana, te nedovoljno kreirani digitalni alati.
Kroz izgradnju partnerstava sa lokalnim NVO sektorom, školama i mjesnim zajednicama, Opština može stvoriti platformu za umrežavanje svih koji žele da učestvuju.
Za mlade, naročito u kontekstu volonterizma, digitalna platforma solidarnosti može biti prostor za aktivno uključivanje, sticanje iskustva i razvijanje osjećaja društvene odgovornosti. Takođe, neophodno je definisati sveobuhvatniju strategiju solidarnosti i humanitarnih aktivnosti koja bi bila osnov za konkurisanje kod EU fondova, poput Erasmus+ programa za mlade, IPA fondova i lokalnih grantova, što bi omogućilo finansiranje novih inicijativa.
Povećanje transparentnosti kroz javne kampanje, informativne tribine u mjesnim zajednicama, edukativne sastanke i radionice u školama i drugim institucijama je od izuzetnog značaja. Kroz saradnju sa lokalnim medijima i društvenim mrežama, opština može stvarati kontinuiranu priču o empatiji, pravilnoj podršci i djelotvornoj solidarnosti.
Digitalna platforma solidarnosti – savremeni alat za povezivanje ljudi
Izrada modernog opštinskog portala solidarnosti predstavlja ključni korak. Portal bi omogućio prijavu građana kojima je pomoć potrebna, prijavu volontera, automatsko uparivanje potreba i pomoći, kalendar akcija i humanitarnih događaja, edukativni sadržaj, te praćenje realizovanih aktivnosti. Mapa kriznih tačaka i opcija anonimnog prijavljivanja socijalne ugroženosti dodatno bi olakšali pružanje podrške.
U situacijama poput elementarnih nepogoda, požara ili drugih vanrednih okolnosti, ovakav portal bi omogućio brzu razmjenu informacija, koordinaciju volontera i pravovremenu podršku građanima kojima je pomoć najpotrebnija.
Ovakav sistem jača lokalnu solidarnost i predstavlja direktnu pretpostavku za korišćenje EU i IPA fondova usmjerenih na digitalizaciju socijalnih servisa.
Empatija kao temelj aktivnog građanstva
Solidarnost nije samo čin, već stanje svijesti. Ljudi su solidarni kada uspjehe i neuspjehe drugih osjećaju kao svoje, kada umiju da zastanu, saslušaju i pruže savjet. Izgradnja empatije zahtijeva uključivanje stručnjaka – psihologa, pedagoga, socijalnih radnika – koji bi kroz radionice, edukacije i programe za mlade stvarali generacije koje umiju da osluškuju potrebe zajednice.
Kod starijih lica, posebno onih koji žive sami, ovakav sistem bi omogućio pravovremeno prepoznavanje potreba, lakšu dostupnost podrške i jačanje osjećaja sigurnosti i pripadnosti zajednici.
Da bi se prevazišao izostanak informisanosti, važno je razviti sistem javnih kampanja koje bi građanima na jednostavan način objasnile kako i kome mogu pomoći. Organizacija tribina u mjesnim zajednicama, radionica , javnih sastanaka i edukacija za volontere doprinosi većem prepoznavanju društvenih problema. Lokalni mediji su ključni za podizanje svijesti o izazovima ranjivih grupa, dok savremeni okvir za anketare omogućava stalnu dostupnost pomoći.
Institucije, prava i odgovornost
Zaštita ljudskih prava i sloboda u Baru mora biti u potpunoj usklađenosti sa slobodom izražavanja i obustavom diskriminacije. Zakon treba da bude jednak za sve kako bi institucije imale moralnu komponentu i omogućile dodjeljivanje optimalnih šansi za sve građane, uz osjećaj privrženosti pravnom poretku.
Važno je definisati jasne protokole postupanja u kriznim situacijama, transparentne kriterijume za obezbjeđivanje pomoći i godišnje planove solidarnosti koji prate evropske standarde. Uvođenje specijalizovanih ombudsmana dodatno približava institucije građanima i osigurava punu dostupnost zaštite prava i sloboda.
Solidarnost kao razvojna politika
Ulaganje u ljude je odluka koja mijenja grad. Bar može razvoj graditi na solidarnosti, a ne samo na brojkama. Kroz ciljane subvencije, grantove i podršku inicijativama koje zapošljavaju i povezuju ljude, stvara se sistem koji daje šansu mladima, ženama i lokalnim zajednicama. Kada se ovaj pristup poveže sa savremenim digitalnim alatima poput opštinske platforme solidarnosti, solidarnost prestaje da bude izuzetak i postaje politika razvoja.
Uvođenjem savremenih digitalnih alata, volonterskih mreža, jačanjem partnerstava i institucionalne odgovornosti, Bar može postati zajednica koja ne reaguje samo u krizama, već preventivno gradi kulturu solidarnosti. To nije politička priča, već dugoročna institucionalna promjena koja donosi stvarne rezultate: sigurnost za najugroženije, uključenost za sve građane i razvoj modernog, humanog društva u kojem je pomoć dostupna, osmišljena i iskrena.
Foto – privatna arhiva Autorke
